Reklame :

Monday, December 22, 2014

Ključni izazovi strategijskog menadžmenta u eri digitalne revolucije ( 3. rad )

Kroz ovaj rad izvršiću analizu ključnih izazova strategijskog menadžmenta u eri digitalne revolucije. U savremenim uslovima nemoguće je zamisliti poslovanje bez odgovarajućeg menadžmenta, jer kako se okruženje mijenja,  neophodni su adekvatni menadžeri koji raspolažu određenim znanjima i vještinama kako bi identifikovali i iskoristili šanse i prijetnje sa kojima se preduzeće susreće. Menadžer ima novu ulogu u savremenim preduzećima. U toku istorije na izazove strategijskog menadžmenta uticali su različiti faktori i pojave . Od početka osamdesetih godina XX vijeka pa do danas jako značajan uticaj na ove izazove ima digitalna revolucija koja je dovela do promjene sa analogno-mehaničkih i elektronskih tehnologija na digitalne tehnologije. U ovoj eri digitalnih tehnologija nalazimo se blizu tri decenije, i tehnologije iz temelja mijenjaju načine poslovanja. Ove tehnologije postaju strateški faktor razvoja preduzeća, a ujedno predstavljaju osnovni resurs menadžmenta. Digitalna dimenzija odnosi se prvenstveno na primjenu interneta a zatim ostale napredne tehnologije. One (digitalne tehnologije) su izazvale suštinske promjene u procesu obavljanja poslovnih aktivnosti menadžmenta.  U modernom menadžmentu digitalna era se javlja kao podrška organizovanju, planiranju, kontroli, a sve u cilju poboljšanja uspješnosti poslovanja organizacije. Jedan od preduslova za uspješno poslovanje na globalnom tržištu postalo je novo digitalno poslovanje. Smatram da novi virtualni menadžment utiče i na razvoj intelektualnih mogućnosti ljudi, stoga, preduzeće treba da bude fleksibilno i da se svakodnevno prilagodjava  novim tehnologijama. U cilju opravdanja prethodnih izjava u ovom eseju ću navesti primjere i obrazložiti svoje shvatanje datih primjera.
„Oni koji rade na izazovima danas i tako pripremaju sebe i svoje institucije za nove izazove biti će vođe i dominirati sutra. Oni koji čekaju da ti izazovi tek postanu “vruće” teme, vjerovatnoćepastiiza, možda se nikadanećeoporaviti”. [1]Menadžment se nalazipredvelikimbrojemrazličitihizazova, odorganizacijeprocesaposlovanja, razvijanjastrategije u dugomroku, integrisanjasvihaktivnostinarazličitimnivoima pa do kontrole.Okruženje u kojemživimose neprestanomijenja, a samimtim se mijenjainačinrazmišljanja. Menadžeri bi trebalineprekidnopratitipromjene u okruženjuiprilagođavatiim se kakobipostalištouspješnijiikonkurentniji.„Menadžerimorajurazumjetisavremenufilozofijuposlovanjaiprilagoditiposlovneaktivnostiiprocesenavedenimpromjenama”.[2]Top menadžment je dužan da uočipotrebuzapromjenama u organizacijiiučini je sposobnomzaobavljanjenjenihaktivnostiizadataka. Uspješanmenadzmenttreba da prihvatinovenačine, novetehnologijekako bi opstao pored konkurencije.Tehnologija je postalapresudnifaktorpromjena u strukturi, poslovanjuimenadžmentuorganizacije.Kadakrenemoodsamihadministrativnih, kancelarijskihposlova, nemoguće je zamislitiobavljanjebilokakvihzadataka bez računarskeopreme. Korištenjeračunara u poslovanju u velikojmjeri je pojednostaviloobavljanjeposlova, a uticalo je inaskraćenjevremenapotrebnogzaobavljanjeistih. Digitalnetehnologijepodržavajuostvarenjeposlovnihciljevakaoštosupoboljšanjeproduktivnosti, smanjenjetroškova, poboljšanodonošenjeodluka, boljiodnosisaklijentimailirazvijanjenovihstrateškihaplikacija. Pritisciizokoline( tržišni, društveniilitehnološki) iziskuju da preduzećananjihodgovorei to ne samosmanjenjemtroškovanegoirazličitiminovativnimaktivnostima, kaoštosumijenjanjeprocesailistrukture. Na većinuovihzahtjevamoguće je reagovatiprimjenomodgovarajućeinformacionetehnologije, a u nekimslučajevima ta primjenapredstavljaijedinorješenje.Pravilnaprimjenanovihtehnologijamoženeuspješnopreduzećepretvoriti u uspješno.Smatram da novetehnologijetreba da budusastavnidioupravljanja, kojićepomoćimenadžeru da budebolji u svomraduiostvaritikoristzafirmu.Istovremenomenadžmentkoji ne pratinovetrendovei ne prilagođavaim se, možesamo da budelošijinegoinače.
PremaMaxuUgazu:  „Mentalnageografijaelektronskogposlovanja ne poznajegranice, postojisamojednaekonomijaijednotržište”. [3]Menadžeri XXI vijekatreba da znajukakodigitalnoposlovanjeutičenaorganizaciju, koji je doprinosdigitalnogposlovanja u poslovanjupreduzeća, aliikako se informacionetehnologijekoristekakobimogliuvjeritiiostalezaposlene da ihkoriste. U modernommenadžmentudigitalnadimenzija se javljakaopodrškarazličitimprocesima, globalizacijarušisvegranice a digitalnarevolucijamijenjapojmoveudaljenostivrijeme. Digitalnarevolucijamijenjanačinfunkcionisanjatržišta, dovodi do brisanjagranicaivećeintegracijepojedinihoblastišto u potpunostiinternacionalizujeposlovanje.Ova revolucijadovela je do potpuneglobalizacijeposlovanja, štopokazujeprimjer Coca Cole koja je prvazapočelaglobalizacijuposlovanja 1920-ih, a trenutnoposluje u više od 200 zemalja I proizvodiblizu 500 brendova. Coca Cola zapošljavapreko 92 400osoba, odkojih je 86% zaposleno van granica SAD-a. „Virtuelnaorganizacija je sistembazirannaznanjuikorištenjusavremenihkomunikacionihtehnologija”.[4]Primjenomkonceptadigitalnogposlovanjakompanijisudostupnenovemogućnosti.Recimo, pruža se mogućnostinterakcijeljudi(virtuelnitimovi) kojiradenanekomzajedničkomprojektu,  bezobziranavremenskeiprostornebarijere. Ovitimovipredstavljajujedan od specifičnih timova koji su karakteristični za moderno doba, i mogu obavljati zadatke kao i ostali timovi (razmjenjivanje informacija, donošenje odluka, razrada strategija). Virtualni timovi koriste digitalnu tehnologiju za povezivanje vremenski i prostorno razdvojenih članova radi postizanja zajedničkog cilja. Uz pomoć ovih timova menadžment je u mogućnosti da koristi mrežu udaljenih profesionalaca bez pretjeranih troškova i složene organizacije rada.Umjestonasastancima,  znanjaiinformacije se prenoseputemrazličitihvidovadigitalnekomunikacije, elektronskompoštom, video itelekonferencijama, što u velikojmjeripojednostavljujeiolakšava rad. Prednostovakvognačinaradarazličitihvirtuelnihtimovaprvenstveno se ogleda u smanjenjutroškovaradnesnage, zatim, smanjuje se vremenski period koji je neophodanzarealizacijuprojekata, povećava se efikasnostiefektivnost, a usvajanjeznanja se podiženavišinivo.„Različitetehnologije, posebno one koje se odnosena internet uznemirićemnogesadašnjekompanijeistvoritimogućnostzanastanaksutrašnjihvelikihkompanija”.[5]Među prvim investitorima u informacione tehnologije bila je avio kompanija American Airlines, koja je 1962. uvela SABRE računarski rezervacioni sistem, što je u velikoj mjeri olakšalo poslovanje.Menadžeritreba da znajukakonapravinačinipravovremenokoristenovetehnologijekako bi bili u prednosti u odnosunakonkurenciju. Mala greška u primjeni može dovesti do velikih gubitaka, a koristi za konkurente. Smatram da primjena različitih tehnologija zapravo stvara konkurentsku prednost kompaniji, jer znanja i informacije u ovoj oblasti predstavljaju osnovno konkurentsko oružje našeg doba.
Misljenjao uticajudigitalnerevolucijenaposlovanjekompanijaiuspješnost u radumenadžerasupodjeljena, štoćuidokazatinarednimprimjerima. Dokjedniinformacionetehnologije vide kaoodgovorirješenjasvihproblemamenadžmenta, drugismatraju da to nijenužnosauspjeh. Prviprimjerodnosi se naposlovanje IBM-a, kojem je primjenainformacionetehnologijedoprinjelauspješnosti u poslovanju. Korištenjemmogućnostikoje mu je pružio e-biznis, IBM je istakaokako je 1999.godineposredstvominterneta u svomposlovanjuredukovaotroškovezamilijardu USD. Koliko je to velikauštedagovorikomparacijasagodišnjimprihodom od 90 milijardi USD.[6]Zarazlikuodovogstanovišta, postojimišljenje da ne postojidirektnakorelacijaizmedjuinvestiranja u digitalnutehnologijuiposlovnihrezultata.  PremaErikuBrynjolfsson: „Istidolarpotrošennaistiinformacionisistemjednojkompanijimožedatikonkurentskuprednost, a drugojsamoskupotraćenjevremena”.[7] Sa navedenim se složio i ekonomista Paul Strassmann koji smatra da ne postoji direktna veza između troškova uloženih u kompjutersku opremu i tehnologiju  i rezultata poslovanja kompanije. Pored njega i John S. Brown koji je direktor firme Xerox Park Research Center-a, iznosi podatak po kome je u poslednjih dvadeset godina američka industrija uložila preko 1 trilion dolara u razvoj tehnologije, a napredak u efikasnosti zaposlenih je relativno mali.[8]Kao još jedan primjer u odbranu uticaja digitalne revolucije navešću firmu P&G (Procter&Gamble).  Generalni direktor Robert Mekdonald izjavio je da je zahvaljujući digitalnoj tehnologiji moguće sa svakim potrošačem na svijetu imati odnos jedan na jedan, a što je taj odnos ličniji, to je i potrebniji, a cilj je da kupci imaju osjećaj da su im proizvodi potrebni, a to omogućava digitalna tehnologija.[9] Na osnovu ove izjave smatram da su digitalne tehnologije uveliko pomogle pri povratnim informacijama od strane potrošača, npr. posredstvom blogova kao i komentara na društvenim mrežama.  Posredstvom internet tehnologija poboljšala se komunikacija sa kupcima, i bliže razumjevanje njihovih zahtjeva i potreba. Takođe informacione tehnologije su dovele do toga da kupci praktično kupuju jednim klikom iz udobnosti svog doma.   Želim da istaknem još jedan primjer zarade na osnovu znanja steknutih u oblasti informacione tehnologije. Kao primjer navešću kompaniju Napster.  Stvorio ju je devetnaestogodišnjak Šon Fening, kao firmu koja je stvarala softver i omogućila da se digitalni muzički fajlovi lako razmjenjuju putem interneta. Kopmanija je nastala kao kombinacija novih tehnologija MP3 tehnologije i vida umrežavanja P2P (peer-to-peer), koji je omogućio distribuciju fajlova direktno izmedju kompjutera u mreži. Kao rezultat, kompanija je imala gotovo 70 miliona registrovanih korisnika (u vrlo kratkom vremenskom periodu) koji su razmijenili milijarde fajlova odlaskom na Napster. Ovakva primjena tehnologije omogućila je da Napster postane kompanija sa najbržim rastom u istoriji.[10]
Činjenica da živimo u dobu u kojem se promjene i napreci u tehnologiji odvijaju velikom brzinom, kao jedan od problema vidim prebrzo zastarjevanje “novih” tehnologija. Vrijeme koje je potrebno menadžmentu da uvede i prisvoji pojedine tehnologije odgovara vremenu koje je potrebno da se trenutne tehnologije poboljšaju, ili “izume” neke novije tehnologije. Teško je održati korak sa tehnologijom, uvijek je ispred nas, zato je neophodno da menadžment neprestano uči i prilagođava se promjenama u okruženju kako bi ostvario maksimalnu korist u odnosu na konkurente.Porter postavlja pitanje: „Treba li ulaganja u informatiku shvatati kao investiciju, trošak, primarnu ili sekundarnu djelatnost ili nešto drugo”?[11]Iako postoje bitna neslaganja različitih autora o uticaju naprednih tehnologija na poslovanje menadžmenta, smatram da pravilno i pametno korištenje istih može uveliko doprinjeti poslovanju, u pogledu smanjenja troškova i lakše organizacije rada, boljim odnosima sa klijentima, kao i razvoja intelektualnih mogućnosti zaposlenih.
Literatura:
v Elvir Čizmić, Adil Trgo, Savremeni menadžerski koncept, Sarajevo 2010.
v Max Ugaz, Direktor Corvus USMP, Digitalna organizacija, Međunarodni centar Univerziteta San Martin de Porres
v Dijana Radonjić, Preduzetnička ekonomija, Podgorica 2004.
v Christensen, E.M., The Innovator’s Dilemma, When new Technologies cause great firms to fail, 1997.
v Nikola Vukmirović, Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji i praksi, Banja Luka, 2012.
v   Brynjolfsson, E., Hitt L., The Customer Counts, Information Week, 1996.
v Montenegrian Joyrnal
v Market network, objavila konsultantska firma za menadžment McKinsey&Company, april 2012.
v Dimitrije Ostojić, Strategija elektronskog poslovanja, E-Business
v Porter, 1985.



[1]Peter Drucker, http://slobodanadzic.tripod.com/htm/liderstvo.htm
[2]ElvirČizmić, Adil Trgo, Savremeni menadžerski koncept, Sarajevo 2010.
[3]Max Ugaz, DirektorCorvus USMP, Digitalnaorganizacija, Međunarodni centar Univerziteta San Martin de Porres
[4]Dijana Radonjić, Preduzetnička ekonomija, Podgorica 2004.
[5]Christensen, E.M., The Innovator’s Dilemma, When new Technologies cause great firms to fail, 1997.
[6]Nikola Vukmirović, Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji i praksi, Banja Luka, 2012.
[7]Brynjolfsson, E., Hitt L., The Customer Counts, Information Week, 1996.
[8]Montenegrian Joyrnal
[9]Market network, objavila konsultantska firma za menadžment McKinsey&Company, april 2012.
[10]Dimitrije Ostojić, Strategija elektronskog poslovanja, E-Business
[11]Porter, 1985.

No comments:

Post a Comment