Kroz
ovaj rad izvršiću analizu ključnih izazova strategijskog menadžmenta u eri
digitalne revolucije. U savremenim uslovima nemoguće je zamisliti poslovanje
bez odgovarajućeg menadžmenta, jer kako se okruženje mijenja, neophodni su adekvatni menadžeri koji
raspolažu određenim znanjima i vještinama kako bi identifikovali i iskoristili
šanse i prijetnje sa kojima se preduzeće susreće. Menadžer ima novu ulogu u
savremenim preduzećima. U toku istorije na izazove strategijskog menadžmenta
uticali su različiti faktori i pojave . Od početka osamdesetih godina XX vijeka
pa do danas jako značajan uticaj na ove izazove ima digitalna revolucija koja
je dovela do promjene sa analogno-mehaničkih i elektronskih tehnologija na
digitalne tehnologije. U ovoj eri digitalnih tehnologija nalazimo se blizu tri
decenije, i tehnologije iz temelja mijenjaju načine poslovanja. Ove tehnologije
postaju strateški faktor razvoja preduzeća, a ujedno predstavljaju osnovni
resurs menadžmenta. Digitalna dimenzija odnosi se prvenstveno na primjenu
interneta a zatim ostale napredne tehnologije. One (digitalne tehnologije) su izazvale
suštinske promjene u procesu obavljanja poslovnih aktivnosti menadžmenta. U modernom menadžmentu digitalna era se javlja
kao podrška organizovanju, planiranju, kontroli, a sve u cilju poboljšanja
uspješnosti poslovanja organizacije. Jedan od preduslova za uspješno poslovanje
na globalnom tržištu postalo je novo digitalno poslovanje. Smatram da novi
virtualni menadžment utiče i na razvoj intelektualnih mogućnosti ljudi, stoga,
preduzeće treba da bude fleksibilno i da se svakodnevno prilagodjava novim tehnologijama. U cilju opravdanja prethodnih
izjava u ovom eseju ću navesti primjere i obrazložiti svoje shvatanje datih
primjera.
„Oni
koji rade na izazovima danas i tako pripremaju sebe i svoje institucije za nove
izazove biti će vođe i dominirati sutra. Oni koji čekaju da ti izazovi tek
postanu “vruće”
teme, vjerovatnoćepastiiza, možda se nikadanećeoporaviti”. [1]Menadžment
se nalazipredvelikimbrojemrazličitihizazova, odorganizacijeprocesaposlovanja,
razvijanjastrategije u dugomroku, integrisanjasvihaktivnostinarazličitimnivoima
pa do kontrole.Okruženje u kojemživimose neprestanomijenja, a samimtim se
mijenjainačinrazmišljanja. Menadžeri bi trebalineprekidnopratitipromjene u
okruženjuiprilagođavatiim se kakobipostalištouspješnijiikonkurentniji.„Menadžerimorajurazumjetisavremenufilozofijuposlovanjaiprilagoditiposlovneaktivnostiiprocesenavedenimpromjenama”.[2]Top
menadžment je dužan da uočipotrebuzapromjenama u organizacijiiučini je
sposobnomzaobavljanjenjenihaktivnostiizadataka. Uspješanmenadzmenttreba da
prihvatinovenačine, novetehnologijekako bi opstao pored konkurencije.Tehnologija
je postalapresudnifaktorpromjena u strukturi,
poslovanjuimenadžmentuorganizacije.Kadakrenemoodsamihadministrativnih,
kancelarijskihposlova, nemoguće je zamislitiobavljanjebilokakvihzadataka bez
računarskeopreme. Korištenjeračunara u poslovanju u velikojmjeri je
pojednostaviloobavljanjeposlova, a uticalo je inaskraćenjevremenapotrebnogzaobavljanjeistih.
Digitalnetehnologijepodržavajuostvarenjeposlovnihciljevakaoštosupoboljšanjeproduktivnosti,
smanjenjetroškova, poboljšanodonošenjeodluka, boljiodnosisaklijentimailirazvijanjenovihstrateškihaplikacija.
Pritisciizokoline( tržišni, društveniilitehnološki) iziskuju da
preduzećananjihodgovorei to ne
samosmanjenjemtroškovanegoirazličitiminovativnimaktivnostima,
kaoštosumijenjanjeprocesailistrukture. Na većinuovihzahtjevamoguće je
reagovatiprimjenomodgovarajućeinformacionetehnologije, a u nekimslučajevima ta
primjenapredstavljaijedinorješenje.Pravilnaprimjenanovihtehnologijamoženeuspješnopreduzećepretvoriti
u uspješno.Smatram da novetehnologijetreba da budusastavnidioupravljanja,
kojićepomoćimenadžeru da budebolji u svomraduiostvaritikoristzafirmu.Istovremenomenadžmentkoji
ne pratinovetrendovei ne prilagođavaim se, možesamo da budelošijinegoinače.
PremaMaxuUgazu:
„Mentalnageografijaelektronskogposlovanja ne poznajegranice,
postojisamojednaekonomijaijednotržište”. [3]Menadžeri
XXI vijekatreba da znajukakodigitalnoposlovanjeutičenaorganizaciju, koji je
doprinosdigitalnogposlovanja u poslovanjupreduzeća, aliikako se
informacionetehnologijekoristekakobimogliuvjeritiiostalezaposlene da ihkoriste.
U modernommenadžmentudigitalnadimenzija se javljakaopodrškarazličitimprocesima,
globalizacijarušisvegranice a digitalnarevolucijamijenjapojmoveudaljenostivrijeme.
Digitalnarevolucijamijenjanačinfunkcionisanjatržišta, dovodi do brisanjagranicaivećeintegracijepojedinihoblastišto
u potpunostiinternacionalizujeposlovanje.Ova revolucijadovela je do potpuneglobalizacijeposlovanja,
štopokazujeprimjer Coca Cole koja je prvazapočelaglobalizacijuposlovanja
1920-ih, a trenutnoposluje u više od 200 zemalja I proizvodiblizu 500 brendova.
Coca Cola zapošljavapreko 92 400osoba, odkojih je 86% zaposleno van granica
SAD-a. „Virtuelnaorganizacija je
sistembazirannaznanjuikorištenjusavremenihkomunikacionihtehnologija”.[4]Primjenomkonceptadigitalnogposlovanjakompanijisudostupnenovemogućnosti.Recimo,
pruža se mogućnostinterakcijeljudi(virtuelnitimovi) kojiradenanekomzajedničkomprojektu, bezobziranavremenskeiprostornebarijere.
Ovitimovipredstavljajujedan od
specifičnih timova koji su karakteristični za moderno doba, i mogu obavljati
zadatke kao i ostali timovi (razmjenjivanje informacija, donošenje odluka,
razrada strategija). Virtualni timovi koriste digitalnu tehnologiju za
povezivanje vremenski i prostorno razdvojenih članova radi postizanja
zajedničkog cilja. Uz pomoć ovih timova menadžment je u mogućnosti da koristi
mrežu udaljenih profesionalaca bez pretjeranih troškova i složene organizacije
rada.Umjestonasastancima, znanjaiinformacije se prenoseputemrazličitihvidovadigitalnekomunikacije,
elektronskompoštom, video itelekonferencijama, što u
velikojmjeripojednostavljujeiolakšava rad. Prednostovakvognačinaradarazličitihvirtuelnihtimovaprvenstveno
se ogleda u smanjenjutroškovaradnesnage, zatim, smanjuje se vremenski period
koji je neophodanzarealizacijuprojekata, povećava se efikasnostiefektivnost, a
usvajanjeznanja se podiženavišinivo.„Različitetehnologije, posebno one koje se
odnosena internet
uznemirićemnogesadašnjekompanijeistvoritimogućnostzanastanaksutrašnjihvelikihkompanija”.[5]Među prvim investitorima u informacione tehnologije bila
je avio kompanija American Airlines, koja je 1962. uvela SABRE računarski
rezervacioni sistem, što je u velikoj mjeri olakšalo poslovanje.Menadžeritreba da
znajukakonapravinačinipravovremenokoristenovetehnologijekako bi bili u prednosti
u odnosunakonkurenciju. Mala greška
u primjeni može dovesti do velikih gubitaka, a koristi za konkurente. Smatram
da primjena različitih tehnologija zapravo stvara konkurentsku prednost
kompaniji, jer znanja i informacije u ovoj oblasti predstavljaju osnovno
konkurentsko oružje našeg doba.
Misljenjao
uticajudigitalnerevolucijenaposlovanjekompanijaiuspješnost u
radumenadžerasupodjeljena, štoćuidokazatinarednimprimjerima. Dokjedniinformacionetehnologije
vide kaoodgovorirješenjasvihproblemamenadžmenta, drugismatraju da to
nijenužnosauspjeh. Prviprimjerodnosi se naposlovanje IBM-a, kojem je
primjenainformacionetehnologijedoprinjelauspješnosti u poslovanju.
Korištenjemmogućnostikoje mu je pružio e-biznis, IBM je istakaokako je 1999.godineposredstvominterneta
u svomposlovanjuredukovaotroškovezamilijardu USD. Koliko je to velikauštedagovorikomparacijasagodišnjimprihodom
od 90 milijardi USD.[6]Zarazlikuodovogstanovišta,
postojimišljenje da ne postojidirektnakorelacijaizmedjuinvestiranja u
digitalnutehnologijuiposlovnihrezultata.
PremaErikuBrynjolfsson:
„Istidolarpotrošennaistiinformacionisistemjednojkompanijimožedatikonkurentskuprednost,
a drugojsamoskupotraćenjevremena”.[7] Sa
navedenim se složio i ekonomista
Paul Strassmann koji smatra da ne postoji direktna veza između troškova
uloženih u kompjutersku opremu i tehnologiju
i rezultata poslovanja kompanije. Pored njega i John S. Brown koji je
direktor firme Xerox Park Research Center-a, iznosi podatak po kome je u
poslednjih dvadeset godina američka industrija uložila preko 1 trilion dolara u
razvoj tehnologije, a napredak u efikasnosti zaposlenih je relativno mali.[8]Kao
još jedan primjer u odbranu uticaja digitalne revolucije navešću firmu P&G (Procter&Gamble). Generalni direktor Robert Mekdonald izjavio je
da je zahvaljujući digitalnoj tehnologiji moguće sa svakim potrošačem na svijetu
imati odnos jedan na jedan, a što je taj odnos ličniji, to je i potrebniji, a
cilj je da kupci imaju osjećaj da su im proizvodi potrebni, a to omogućava
digitalna tehnologija.[9] Na
osnovu ove izjave smatram da su digitalne tehnologije uveliko pomogle pri
povratnim informacijama od strane potrošača, npr. posredstvom blogova kao i komentara
na društvenim mrežama. Posredstvom
internet tehnologija poboljšala se komunikacija sa kupcima, i bliže razumjevanje
njihovih zahtjeva i potreba. Takođe informacione tehnologije su dovele do toga
da kupci praktično kupuju jednim klikom iz udobnosti svog doma. Želim
da istaknem još jedan primjer zarade na osnovu znanja steknutih u oblasti
informacione tehnologije. Kao primjer navešću kompaniju Napster. Stvorio ju je devetnaestogodišnjak Šon
Fening, kao firmu koja je stvarala softver i omogućila da se digitalni muzički
fajlovi lako razmjenjuju putem interneta. Kopmanija je nastala kao kombinacija
novih tehnologija MP3 tehnologije i vida umrežavanja P2P (peer-to-peer), koji
je omogućio distribuciju fajlova direktno izmedju kompjutera u mreži. Kao
rezultat, kompanija je imala gotovo 70 miliona registrovanih korisnika (u vrlo
kratkom vremenskom periodu) koji su razmijenili milijarde fajlova odlaskom na
Napster. Ovakva primjena tehnologije omogućila je da Napster postane kompanija
sa najbržim rastom u istoriji.[10]
Činjenica
da živimo u dobu u kojem se promjene i napreci u tehnologiji odvijaju velikom
brzinom, kao jedan od problema vidim prebrzo zastarjevanje “novih”
tehnologija. Vrijeme koje je potrebno menadžmentu da uvede i prisvoji pojedine
tehnologije odgovara vremenu koje je potrebno da se trenutne tehnologije
poboljšaju, ili “izume” neke novije tehnologije. Teško je održati
korak sa tehnologijom, uvijek je ispred nas, zato je neophodno da menadžment
neprestano uči i prilagođava se promjenama u okruženju kako bi ostvario
maksimalnu korist u odnosu na konkurente.Porter postavlja pitanje: „Treba li
ulaganja u informatiku shvatati kao investiciju, trošak, primarnu ili
sekundarnu djelatnost ili nešto drugo”?[11]Iako
postoje bitna neslaganja različitih autora o uticaju naprednih tehnologija na
poslovanje menadžmenta, smatram da pravilno i pametno korištenje istih može
uveliko doprinjeti poslovanju, u pogledu smanjenja troškova i lakše
organizacije rada, boljim odnosima sa klijentima, kao i razvoja intelektualnih
mogućnosti zaposlenih.
Literatura:
v Elvir Čizmić, Adil Trgo, Savremeni menadžerski
koncept, Sarajevo 2010.
v Max Ugaz, Direktor Corvus USMP, Digitalna
organizacija, Međunarodni centar Univerziteta San Martin de Porres
v Dijana Radonjić, Preduzetnička ekonomija, Podgorica
2004.
v Christensen, E.M., The Innovator’s Dilemma, When new
Technologies cause great firms to fail, 1997.
v Nikola Vukmirović, Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji
i praksi, Banja Luka, 2012.
v Brynjolfsson,
E., Hitt L., The Customer Counts, Information Week, 1996.
v Montenegrian Joyrnal
v Market network, objavila konsultantska firma za
menadžment McKinsey&Company, april 2012.
v Dimitrije Ostojić, Strategija elektronskog poslovanja,
E-Business
v Porter, 1985.
[1]Peter Drucker, http://slobodanadzic.tripod.com/htm/liderstvo.htm
[3]Max Ugaz, DirektorCorvus USMP,
Digitalnaorganizacija, Međunarodni
centar Univerziteta San Martin de Porres
[4]Dijana Radonjić, Preduzetnička ekonomija,
Podgorica 2004.
[5]Christensen, E.M., The Innovator’s Dilemma, When new Technologies cause great firms to fail, 1997.
[6]Nikola Vukmirović, Preduzetništvo u ekonomskoj
teoriji i praksi, Banja Luka, 2012.
[7]Brynjolfsson, E., Hitt L., The
Customer Counts, Information Week, 1996.
[8]Montenegrian Joyrnal
[9]Market network, objavila konsultantska firma za
menadžment McKinsey&Company, april 2012.
[10]Dimitrije Ostojić, Strategija elektronskog
poslovanja, E-Business
[11]Porter, 1985.
No comments:
Post a Comment